Kapwani Kiwanga
Kapwani Kiwanga (wodzi le ƒe 1978) nye Canadatɔ nutala si le dɔ wɔm le Paris, France. Wonya eƒe dɔwo nyuie le alesi wòƒoa nu tso dutanyigbadziɖuɖu, ŋutsu kple nyɔnu nyenye, kple Afrikatɔwo siwo le duta ŋu.[1]
Ðevimenɔɣi kple sukudede
[trɔ asi le eŋu | trɔ asi le etsoƒe ŋu]Wodzi Kiwanga le ƒe 1978 me le Hamilton, Ontario, Canada, le ƒome si tso Tanzania me, eye wòtsi ɖe Brantford, afi si wòde suku le Glenhyrst Art Gallery.[2] Egblɔ be yexɔ yeƒe nukpɔsusu le dutanyigbadziɖuɖu kple Canadatɔ gbãtɔwo ŋu tso esime wònɔ Brantford, si le Haldimand trakt dzi le Anishinaabe kple Haudenosaunee dukɔwo ƒe anyigba dzi. Kiwanga srɔ̃ amegbetɔŋutinunya kple mawusubɔsubɔ le McGill Yunivɛsiti le Montreal, eye wòsrɔ̃ nutata le "La Seine" ɖoɖowɔƒea le Ecole Nationale Supérieure des Beaux-Arts le Paris.[3] Le esia ta la, Kiwanga ƒe aɖaŋudɔwɔwɔa nɔ te ɖe numekuku dzi vevie, eye zi geɖe la, eɖea dzɔdzɔmeŋutinunyala, amegbetɔŋutinunyala, alo nudzraɖoƒedzikpɔla ƒe atsyã fiana le “nudzɔdzɔ” siwo nye eƒe dɔ bliboa ƒe akpa vevi aɖe le nɔnɔmetata, nutata, video kple nyadzɔdzɔgblɔmɔ̃ vovovowo ɖoɖo me ƒe akpa vevi aɖe me.Do ŋgɔ na eƒe ʋuʋu yi Paris la, Kiwanga nɔ Scotland, United Kingdom, eye wòwɔa dɔ abe television dzi nuŋlɔɖiawo wɔla ene, si na wòxɔ BAFTA ƒe ŋkɔ eve. Ele Paris eye wòwɔa dɔ le afi ma.
Dɔwɔwɔ
[trɔ asi le eŋu | trɔ asi le etsoƒe ŋu]Kiwanga ƒe dɔwɔnawo nɔ te ɖe eƒe sukunusɔsrɔ̃ dzi, eye zi geɖe la, ewɔa dɔ le mɔ vovovowo dzi kple nyakakamɔnu vovovowo dzi bene wòate ŋu aɖe nuteƒekpɔkpɔ vovovowo afia nukpɔla la.[4] Kiwanga dzroa xexeame ƒe hadomegbenɔnɔ kple dunyahehe ƒe akpawo me to alesi wòtea ŋu kpɔa nu le go geɖe me la me, enye ŋutete si wòtu ɖo esi wònɔ tsitsim le Canada, nɔ ƒometɔwo srãm kpɔ le Tanzania, kple eƒe tsitsime ƒe akpa gãtɔ le France. Ezãa hadomeŋutinunya me numekuku kple nuŋlɔɖimɔnu siwo wozãna tsɔ ɖea nu me le eƒe dɔa me ƒe mɔnuwo.[5] Le eƒe Afrogalactica trilogy project (si dze egɔme le ƒe 2011 me) me la, Kiwanga wɔa dɔ abe amegbetɔŋutinunyala si tso etsɔ me ene, amesi ƒe numekukuwo ku ɖe Afrofuturism, Afrikatɔwo ƒe ɣletivimeŋutinunya kple ŋutsu kple nyɔnu nyenye ŋu.[6] Le Safe Passage me la, Kiwanga dzro ame yibɔ ƒe ŋutinya me le Amerika, tso kluvinyenye dzi va ɖo egbeŋkekea me kple alesi mɔ̃ɖaŋununya kpɔa ŋusẽ ɖe nyawo abe nukpɔkpɔ ene dzi. Enye nɔnɔmetatawɔwɔ si ŋu wowɔ numekuku le eye wòzɔ ɖe Kiwanga ƒe ameŋununya ƒe kewo dzi.[1]
Tso esime wòɖe eƒe ɖekaƒenu ɖeɖefia gbãtɔ le ƒe 2014 me le Jeu de Paume, Paris la, Kiwanga va xɔ susu veviwo ɖe eƒe numekuku siwo ku ɖe ŋutinya, susuŋutinunya, kple hadomegbenɔnɔ ŋuti nunya bubuwo ŋu, hekpe ɖe "dzɔdzɔmeŋutinunya dzadzɛwo" ŋu la ta. Eƒe dɔwo nye be wòana gɔmesese deto le nusi nye sidzedze, nyateƒe kple ŋusẽ ŋu, le ŋutinya kple egbe siaa me, vevietɔ le nusiwo ku ɖe ŋutiwo, dekɔnu ƒe dzesidede, kple agbenɔnɔ ŋu me. Le eƒe dɔ si le edzi yim fifia si nye Flowers For Africa me la, nutalaa dzro agbalẽ siwo ku ɖe Afrika ƒe aboyomenɔnɔ ŋu la me tsɔ ƒo seƒoƒo siwo do ƒome kple ame ɖekaɖekawo, dukɔwo kple/alo aglãdzenuwɔnawo la nu ƒu; nɔnɔmetatawo ƒe agbalẽdzraɖoƒe si dzi wotrɔ asi le le seƒoƒo ɖekaɖekawo alo seƒoƒowo ƒe ƒuƒoƒo blibowo ŋu nyuie. Kapwani ƒo nu tso nyatiawo ŋu le alesi wòwɔa nu ɖe wo ŋui la nu be: "Nusi mebe mawɔe nye be made ha kple ŋutinya ƒe ɣeyiɣi vovovo siawo, kple biabiawo, eye le go bubu me la, didi si le menye be manya ŋusẽ ƒe ŋusẽkpɔɖeamedzi. Le dɔ sia wɔwɔ me la, metiae be matsɔ Afrika-nyigba dzi akpɔ ŋusẽ ƒe ŋusẽkpɔɖeamedzi ƒe nyabiase siawo siwo le xexeame godoo. Dɔ sia nye mɔ si dzi mato anya nu tso agbalẽdzraɖoƒe vovovoawo ŋu, axlẽ agbalẽwo ahade ŋugble le ɣeyiɣi mawo ŋu. Le esia wɔwɔ me la, esiae nye dzɔdzɔme ƒe dzesi si do mo ɖa wu"
Le eƒe dɔwɔwɔ katã me la, Kiwanga wɔ numekuku to ŋutinya kple dzɔdzɔmeŋutinunya ƒe nuƒoƒoƒuwo zazã me hena nutatawo wɔwɔ eye wòwɔ eƒe dɔwo alo tsɔ wo ɖe go le dɔwɔƒe kple azãɖuɖu siwo wu 50 me tso ƒe 2011 me. Eƒe fefewo kple eƒe ɖeɖefiawo dometɔ aɖewoe nye Afrogalactica: A Brief History of the Future le La Villa Arson, Nice (2012); Afrogalactica: A Brief History of the Future – A Thousand Years of Nonlinear History, Centre Pompidou, Paris (2013), afi si wòwɔ abe amegbetɔŋutinunyala tso etsɔme si ƒoa nu tso nyakpakpawo kple nyateƒenyawo ŋu siwo dometɔ aɖewoe nye numekuku le Afrofuturism, Afrikatɔwo ƒe ɣletivimeŋutinunya kple ŋutsu alo nyɔnu nyenye ƒe hatsotsowo ŋu; A Conservator's Tale, Jeu de Paume, Paris (ƒe 2014); Museum of the Blind, Ethnological Museum of Berlin (ƒe 2014); Afrogalactica: A Brief History of the Future – Across the Board, Tate Project le Lagos, Nigeria (2014); A Spell to Bound the Limitless, FIAC (si le edzi yim), Grand Palais, Paris (ƒe 2015); Afrogalactica: A Brief History of the Future, Documenta 14, Athens (2017); Afrogalactica : A Brief History of the Future, Momentum Nordic Biennial of Contemporary Art, Sweden (2017); Afrogalactica : A Brief History of the Future, Illingworth Kerr Gallery, Calgary (2018).
Tanyawo
[trɔ asi le eŋu | trɔ asi le etsoƒe ŋu]Numekuku Kple Agbalẽdzraɖoƒewo
[trɔ asi le eŋu | trɔ asi le etsoƒe ŋu]Le eƒe dɔwɔnawo katã me la, Kiwanga wɔ numekuku le ŋutinya kple dzɔdzɔmeŋutinunya ƒe nudzraɖoƒewo ŋu tsɔ wɔ eƒe nutatawo. Le eƒe dɔwɔwɔ gbãtɔ ƒe agbalẽ etɔ̃ siwo nye Afrogalactica (2011–) me la, Kiwanga wɔa amegbetɔŋutinunyala aɖe si tso etsɔme si ƒoa nuƒo tso nyakpakpa kple nyateƒenyawo ŋu siwo dometɔ aɖewoe nye numekuku le Afrofuturism, Afrikatɔwo ƒe ɣletiviŋutinunya kple ŋutsu alo nyɔnu nyenye kple ameƒomevinyenye ƒe hatsotsowo tutu ŋu ƒe akpa dzi.[7]Kiwanga wɔa dɔ kple agbalẽnyalawo kple agbalẽdzraɖoƒewo le wɔna bubuwo me: A Conservator's Tale (2014) kple A spell to bound the Limitless (2014).
Maji Maji, eƒe ɖeɖefia le ƒe 2014 me le Jeu de Paume, Paris, ɖe installation ƒe nya siwo wogblɔ be Maji nye alakpa ... (2014); “Akɔtaxɔe si me wotsɔa nu vovovowo ɖonae—video, avɔ, numiemiewo, slidewo, fotowo, kple agbalẽtatawo—si nye ɖaseɖiɖi le alesi aʋa la ɖoa ŋku aʋa la dzii ŋu”. [8] Numekuku si wowɔ tso Maji Maji Aʋaa ŋu la mee numekugbalẽ sia tso, esime "le ƒe 1905 me, le afi si nye Tanganyika, si nye Tanzania fifia la, Germanytɔwo ɖu aglãdzedze aɖe si Kinjeketile Ngwale nɔ ŋgɔ na dzi, ame si ka ɖe edzi na eyomedzelawo be yeate ŋu atrɔ Germanytɔwo ƒe aŋutrɔwo woazu tsi, alo maji le Swahili me".[9] Kinjeketile Suite (2015) si le South London Gallery nye multimedia installation si hã tso Maji Maji Aglãdzedze me.[10]
Ŋusẽ kple hadomegbenɔnɔ dzi ɖuɖu, amadede kple kekeli
[trɔ asi le eŋu | trɔ asi le etsoƒe ŋu]Le Linear Paintings (2017 - ) me la, Kiwanga zãa nutata siwo le aŋgbawo kple xɔtunuwo ƒe susu kple nuwɔnawo ŋuti numekukuwo to aŋgbawo ƒe aŋgba siwo me amadede eve le dzi. Amesiwo Kiwanga tia la ƒe amadedewo tso mɔ̃ɖaŋununyagbalẽwo kple hadomegbenɔnɔ kple xɔtutu ŋuti nukpɔsusu siwo ku ɖe alesi amadede aɖewo akpɔ ŋusẽ ɖe gamenɔlawo, ƒutanyanyuigblɔlawo, dɔwɔlawo alo dɔnɔwo dzii ŋu la me. Wotsɔ amadedeawo kple kɔkɔ si dzi wokpe ɖo le wo dometɔ ɖe sia ɖe dzi la wɔ numekuku tso ƒe alafa 19 lia ƒe nuwuwu va ɖo ƒe alafa 20 lia ƒe gɔmedzedze me, esime "didi le dzɔdzɔmeŋutinunya ƒe mɔnuwo kple mɔnu siwo dzi woato ana lãmesẽnyawo naka ɖe eme, aɖu dɔlélewo dzi, ahana ame nanɔ lãmesẽ me kple ŋutilã me nyonyo la dzi ɖe edzi vevie le hadome dzadzɛnyenye ƒe ʋiʋli kple ɖɔktawo ƒe ɖɔɖɔɖowo me.” [11]
Kɔl kple kekeli ƒe dɔwɔnawo le xɔtudɔ me hã nye nu vevitɔ na Pink-blue (2017), afi si wotsɔ Baker-Miller ƒe kɔlitru aɖe ƒe akpa ɖeka si wotsɔ kekeli dzĩ dzĩ dzwi la wɔ eye wotsɔ kekeli ɣi dzĩ do, eye wotsɔ kekeli dzĩ dzui wɔ akpa evelia. Baker-Miller pink nye pink aɖe si wozãna le xɔdɔmewo me tsɔ ɖea ŋutasẽnuwɔwɔ dzi kpɔtɔna le gaxɔ aɖewo me tso ƒe alafa 20 lia me, le numekuku siwo wowɔ le ƒe 1960 ƒeawo me ta. Xexea ƒe akpa si le blɔ la fiaa alesi wozãa akaɖi siwo le blɔ la le dutoƒo kple susu be woaxe mɔ ɖe atikevɔ̃ɖizazã le ʋukawo me nu, elabena akaɖi sia ɖea ʋukawo ƒe dzedzeme dzi kpɔtɔna.[11] Wohe nya ɖe afɔkuwo dzi ɖeɖe kpɔtɔ ƒe mɔnu eveawo ƒe dɔwɔwɔ ŋu.[12] Agbalẽŋlɔla Iman Sultan ƒo nu tso ƒomedodo si le xɔtudɔ ƒe nyametsotsowo kple hadomegbenɔnɔ dzi ɖuɖu dome ŋu le agbalẽ sia me be: "Edze ƒãa be atsyɔ̃nyawo kple ŋusẽ dome kadodoa nɔa tɔtrɔm ɣesiaɣi. Woate ŋu azã viviti kple kekeli atsɔ agblẽ nu le amewo ŋu eye woadze aglã, abe alesi wozãa wo le dɔwɔƒewo be woabɔbɔ wo ɖokui ɖe anyi ahaɖu wo dzi ene.".[12]
Le ɖeɖefia si nye Safe Passage me la, Kiwanga zã nɔnɔmewɔwɔwo tsɔ na amewo susu siwo ku ɖe ŋutidɔdɔ siwo wowɔna le Amerika ŋu. Nuteƒekpɔkpɔa ƒe akpa aɖee nye Jalousie (2018); si nye nutata si le abe aɖakaʋu si wotsɔ ahuhɔ̃e si le mɔ ɖeka nu wɔ si nye nu si woyɔna be jalousie, si wozãna tsɔ "nɔa dzedzem le gota evɔ womekpɔa ame o, eye wònana woxɔa vɔvɔli eye wònana ya fafɛ ƒona yina - si nye nu si ŋu ame siwo lɔ̃a dukɔmeviwo ƒe dzadzɛnyenye wɔwɔ le ƒe alafa 19 lia ƒe nuwuwu kple 20 lia ƒe gɔmedzedze la tsia dzi ɖo vevie.[11] Nyatakakaŋlɔla Simon Wu gblɔ be, abe alesi wowɔa nu kple ahuhɔ̃e siwo le mɔ ɖeka dzi le Jalousie me ene la, Kiwanga lɔa asi ɖe ŋutinya me nudzɔdzɔwo kple ŋusẽ ƒe ŋusẽkpɔɖeamedzi siwo ʋã amewo wowɔ eƒe dɔwo la ŋu le mɔ si mele tẽe o nu, eye wògblẽa ame si kpɔ nuwɔwɔa ƒe nuteƒekpɔkpɔ ɖi be wòaɖe nu vovovowo ɖe go ahaɖe wo afia ame bubuwo.[13] Glow (2019 -) nye nutata siwo ƒe lolome le abe amegbetɔ ene siwo ƒe nɔnɔme nye kpe siwo me blukɔ le, siwo ƒe axawo to mɔ ɖeka eye wo dometɔ ɖe sia ɖe me kekeli le, siwo dze le Safe Passage me zi gbãtɔ. Nyatakaka sia nɔ te ɖe nusi woyɔna be Lantern Laws, si nye se si nɔ New York le ƒe alafa 18 lia me, si bia be ameyibɔwo, ameƒomevi siwo ƒe ŋutigbalẽ to vovo kple Indigenous-wo nanɔ akaɖi-dzosasawo dzi le dutoƒo le viviti me ne ameyibɔwo mele wo dome o la, ƒe numekuku dzi. Elvan Zabunyan si nye blemanuŋlɔla ŋlɔ bena Glow series la ƒe nɔnɔmewo nye "ŋkuɖodzinya na ŋutilã yibɔ mawo siwo le zɔzɔm le viviti me, siwo dzi akaɖi le be woakpɔ wo adze sii," kple alesi" to kekeli ɖeɖe ɖe ŋutinya dzi me la, Kiwanga naa nuwo trɔna ɖe megbe eye wòɖoa afisi blema ɣeyiɣiwo kple egbe nudzɔdzɔwo nɔ anyi ɖekae le."[14]
Le eƒe nutata si nye Cloak (2022), si wòde asi na be wòatsɔ awɔ eƒe ɖeɖefia si nye Off-Grid le New Museum la me la, Kiwanga tsɔ eƒe numekuku si ku ɖe dzedzeme kple mɔxeɖenu ŋu la wɔ dɔe, eye eƒe susu nɔ NYPD ƒe mɔ̃ siwo zãa mɔ̃ sesẽwo tsɔ kpɔa nu dzi la ŋu. Le kadodo me kple fotowɔƒea la, Kiwanga ƒle fotoɖemɔ̃ siawo dometɔ geɖe, eye wòɖe woƒe aluminium akpawo tso wo me hetrɔ wo wòzu aŋɔ si léa kekeli ɖe eme si wotsɔ do ɖe xɔxɔnu si ŋu aŋutrɔwo le kple gliɖonu dzogoe etɔ̃ siwo ŋu aŋutrɔwo le la dzi. Abe alesi numetola Aruna D'Souza ŋlɔe ene la, Kiwanga ƒe didie nye be yeatrɔ ŋusẽ ƒe ŋusẽ si le nu la ŋu, eye yeatsɔe atrɔe tso ŋkuléle ɖe ame ŋu ƒe dɔwɔnu me wòazu nu si léa kekeli ɖe eme eye wònana amewo megakpɔa nu nyuie o.[15]
Nunanawo
[trɔ asi le eŋu | trɔ asi le etsoƒe ŋu]Kiwanga xɔ BAFTA ƒe ameyɔyɔ eve le eƒe film kple video dɔwo ta,[16]eye wòxɔ nunana siwo gbɔna le eƒe dɔwo ta:
- 2018: Fries Artist Award [17]
- 2018: Sobey Art Award [18]
- 2018: ADAGP-Etant donnés [19]
- 2020: Marcel Duchamp Nunana[20]
Wokpɔa Kiwanga ƒe dɔwo le nudzraɖoƒe gãwo abe Albertinum Staatliche Kunstsammlungen, Dresden; Kunsthaus Pasquart, Biel/Bienne; MIT List Visual Arts Center, Cambridge USA; MUSAC-Museo del Arte Contemporáneo de Castilla y Léon, Léon; Musée d'Art Contemporain, Montréal; Pérez Art Museum, Miami; National Gallery of Canada, Ottawa, Neuer Berliner Kunstverein, Berlin; Musée d'Art Moderne de la Ville de Paris, Paris, Solomon R. Guggenheim Blemanudzraɖoƒe, New York.
Ŋutinyawo
[trɔ asi le eŋu | trɔ asi le etsoƒe ŋu]- 1 2 https://listart.mit.edu/exhibitions/kapwani-kiwanga
- ↑ https://canadianart.ca/features/kapwani-kiwanga-brant/
- ↑ https://web.archive.org/web/20200307215758/http://galeriepoggi.com/en/artistes/oeuvres/12156/kapwani-kiwanga
- ↑ https://canadianart.ca/features/kapwani-kiwanga/
- ↑ https://www.artsy.net/article/artsy-editorial-up-and-coming-meet-kapwani-kiwanga-the-emerging-artist-challenging-what-you-learned-in-history-class
- ↑ https://web.archive.org/web/20201101002634/http://galeriepoggi.com/cspdocs/press/files/imagesrevues_4083.pdf
- ↑ Jonathan Shaughnessy, Acquisition Proposal for Kapwani Kiwanga’s Linear Painting #3: Dr. Sherman’s Operating Room (St Luke’s Hospital San Francisco, California); Linear Painting #4: Weyburn Mental Hospital (Weyburn, Saskatchewan); Linear Painting #6: Birren Yellow-Grey (RR Donnelley & Sons Chicago, Illinois); and 500 ft, accession #48500; #48502; 48501; and #48503, Curatorial File, National Gallery of Canada, 2019. For an extended discussion of Afrogalactica, see also Chapter 4 of Gavin Steingo, Interspecies Communication: Sound and Music Beyond Humanity (Chicago: University of Chicago Press, 2024).
- ↑ Kapwani Kiwanga, eds. Clément Dirié and Kapwani Kiwanga (Geneva: JRP Editions, 2022), p. 18.
- ↑ Boukari-Yabaara, Azmat. Ujamaa: If One Falls, We All Fall, in Kapwani Kiwanga, eds. Clément Dirié and Kapwani Kiwanga (Geneva: JRP Editions, 2022), p. 101.
- ↑ Paynter, November. Change is Present, in Kapwani Kiwanga, eds. Clément Dirié and Kapwani Kiwanga (Geneva: JRP Editions, 2022), p. 49.
- 1 2 3 https://eskerfoundation.com/exhibition/kapwani-kiwanga/
- 1 2 https://aestheticamagazine.com/actions-by-design/?desktop=true
- ↑ https://www.artnews.com/art-in-america/features/opacity-sandra-mujinga-simon-liu-kapwani-kiwanga-1234628381/
- ↑ https://www.afterall.org/articles/revealing-the-past-illuminating-the-future-kapwani-kiwangas-flashbacks/
- ↑ https://www.nytimes.com/2022/07/21/arts/design/kapwani-kiwanga-new-museum-police-surveillance.html/
- ↑ https://www.contemporaryand.com/magazines/the-armory-show-commissioned-artist-for-2016-kapwani-kiwanga/
- ↑ http://www.artnews.com/2018/02/15/kapwani-kiwanga-named-winner-frieze-artist-award/
- ↑ https://www.cbc.ca/news/entertainment/kapwani-kiwanga-wins-sobey-art-award-1.4905648
- ↑ https://www.adagp.fr/en/actuality/kapwani-kiwanga-exhibition-united-states
- ↑ https://www.cbc.ca/news/canada/hamilton/kapwani-kiwanga-prix-marcel-duchamp-hamilton-1.5769492